Hrvatsko kulturno društvo Napredak

Statut

Sukladno čl. 14. i čl. 18. Zakona o udrugama i fondacijama (Službene novine Federacije BiH, broj 45/02), Skupština Udruge Hrvatsko kulturno društvo Napredak na sjednici održanoj 30. lipnja 2007. donosi:

STATUT

UDRUGE

HRVATSKO KULTURNO DRUŠTVO NAPREDAK

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Statutom utvrđuje se i uređuje svrha i organizacija "Hrvatskoga kulturnog društva Napredak" (u daljnjem tekstu Društvo), prava, obveze i odgovornosti članova, kao i druge pretpostavke i odrednice bitne za rad Društva (Udruge) gdje god ono djeluje.

Članak 2.

"Hrvatsko kulturno društvo Napredak" nastalo je od dva društva, od kojih je jedno osnovano u Mostaru 14. rujna 1902. kao "Hrvatsko potporno društvo za potrebne đake srednjih i visokih škola Bosne i Hercegovine", a drugo u Sarajevu 11. studenoga 1902. kao "Hrvatsko društvo za namještanje djece u zanatstvu i trgovini". Ova Društva su ujedinjena na temelju odluka njihovih skupština 10. siječnja 1907. u Mostaru i 9. lipnja 1907. u Sarajevu pod jedinstvenim i zajedničkim imenom Hrvatsko kulturno društvo Napredak (Napredak).

HKD Napredak je 1923. god. osnovao Napretkovu Zadrugu za osiguranje, štednju i privredu, čije su članice 1939. god. Odlukom Okružnoga suda u Sarajevu, broj 29/1939., od 28. kolovoza 1939. udružile u Savez Napretkovih zadruga Sarajevo, čiji je osnivač i pravni sljedbenik sadašnji Napredak sa sjedištem u Sarajevu.

Sadašnji Napredak sa sjedištem u Sarajevu pravni je nasljednik "Hrvatskoga potpornog društva za potrebne đake srednjih i visokih škola Bosne i Hercegovine" osnovanoga 1902. god. u Mostaru, "Hrvatskoga društva za namještanje djece u zanatstvu i trgovini" osnovanoga također 1902. god. u Sarajevu, tj. ujedinjenoga Napretka iz 1907. god., a ugašenoga 1949. god., kao i sve imovine i nekretnina što su 1949. god. i kasnije dane na korištenje drugim subjektima i što su nacionalizirane.

Obnoviteljski akt i Statut HKD Napredak doneseni su na Obnoviteljskoj skupštini 29. rujna 1990. u Sarajevu.

II. NAZIV I SJEDIŠTE

Članak 3.

Društvu (Udruzi) jest naziv: Hrvatsko kulturno društvo Napredak. Skraćeni naziv Društva jest HKD Napredak.

Naziv Društva na engleskom jeziku glasi: Croatian cultural association Napredak. Skraćeni naziv jest CCA Napredak.

Članak 4.

Sjedište i središte Društva jest u Sarajevu, Ulica Maršala Tita 56.

Članak 5.

Pečat Društva jest ovalnoga oblika, s tekstom: Hrvatsko kulturno društvo NAPREDAK.

Društvo može imati više pečata koji su numerirani.

Odluku o izdavanju pečata donosi Središnja uprava Društva.

Članak 6.

Društvo ima znak koji se sastoji od četiri crvena kvadrata od kojih su tri poredana dijagonalno, na način da je krajnji lijevi kvadrat na najnižem mjestu, a krajnji desni na najvišem mjestu, dok četvrti kvadrat gornjim lijevim vrhom dodiruje donji desni vrh srednjega kvadrata u dijagonali. Desno od crvenih kvadrata, slovima plave boje, u gornjem je redu upisan tekst Hrvatsko kulturno društvo. Riječ Napredak ispisana je stiliziranim secesijskim fontom slova.

Članak 7.

Društvo prema jedinstvenim pravilima, programskim načelima i ovom Statutu djeluje u cijeloj Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i inozemstvu, sukladno zakonu dotične zemlje.

Članak 8.

Društvo je izvanstranačko. U sva upravna tijela Društva i podružnica/udruga u pravilu ne biraju se čelni dužnosnici iz političkih stranaka.

Članovi tijela upravljanja Društva ne mogu biti osobe kojima je izrečena mjera sigurnosti, zabrane javnoga istupanja ili osobe kojima je oduzeta poslovna sposobnost.

Članak 9.

Društvo ima svojstvo pravne osobe s naznakom kako je ono krovno Društvo (Napredak) na području cijele BiH i izvan nje, sukladno odredbama ovoga Statuta.

III. SVRHA, PROGRAMSKI CILJEVI I AKTIVNOSTI DRUŠTVA

Članak 10.

Svrha Društva jest kulturno i prosvjetno djelovanje, ekonomsko jačanje i podizanje socijalne sigurnosti hrvatskoga naroda.

Članak 11.

Programski ciljevi Društva jesu:

1. promicanje hrvatske duhovnosti, jačanje nacionalne svijesti, očuvanje i razvijanje svih kulturnih vrjednota Hrvata;

2. čuvanje i njegovanje izvornosti te osobitosti hrvatskoga jezika poticanjem njegove uporabe u obitelji, javnom i kulturnom životu, gospodarskom životu i sredstvima javnoga priopćavanja;

3. jačanje gospodarstva i gospodarske pozicije Hrvata;

4. suradnja sa znanstvenim, kulturnim, odgojno-obrazovnim, gospodarskim institucijama, organizacijama i društvima radi promicanja kulture života svih članova Društva bez obzira nalaze li se u zemlji ili inozemstvu.

Članak 12.

Svrha i programski ciljevi Društva postizat će se sljedećim djelatnostima:

1. pomaganjem znanstvenika i umjetnika u daljem napredovanju;

2. pomaganjem učenika i studenata u školovanju, znanstvenom i umjetničkom usavršavanju u zemlji i inozemstvu;

3. izdavanjem stalnih i povremenih publikacija i knjiga sukladno Zakonu;

4. praćenjem odgojno-obrazovnoga procesa u osnovnim, srednjim, višim i visokim školama, zalaganjem za sudjelovanje u kreiranju i ostvarivanju njihovih programa;

5. širenjem i njegovanjem opće kulture u narodu i skrbi za kulturni i gospodarski napredak;

6. osnivanjem knjižara, knjižnica, čitaonica, medioteka i klubova sukladno Zakonu;

7. osnivanjem pjevačkih, glazbenih, kazališnih, likovnih, folklornih, sportskih i drugih skupina;

8. osnivanjem studentskih domova i menzi;

9. organiziranjem strukovnih udruga i društava sukladno Zakonu;

10. organizacijom priredbi Društva i drugih scenskih izvedbi;

11. organiziranjem stručnih i znanstvenih skupova kao i drugih tematskih skupova;

12. organiziranjem povremenih i stalnih tribina Društva;

13. organizacijom tečajeva za kulturno, gospodarsko i ekonomsko prosvjećivanje;

14. organiziranjem utemeljiteljskih subjekata za gospodarsku i drugu aktivnost;

15. obavljanjem nesrodne gospodarske djelatnosti samo preko posebno utemeljene pravne osobe;

16. suradnjom s vjerskim ustanovama u promicanju duhovnih i moralnih vrjednota kao sastavnica kulture;

17. razvijanjem suradnje s drugim sličnim društvima;

18. razvijanjem ekološke svijesti na očuvanju prirode i čovjekove sredine;

19. uspostavom neposredne suradnje s kulturnim, prosvjetnim, znanstvenim i gospodarskim ustanovama i organizacijama;

20. skrbi se za nacionalnu i kulturnu svijest Hrvata izvan domovine;

21. prikupljanjem i distribucijom humanitarne pomoći od pojedinaca i institucija u zemlji i inozemstvu u novčanim prilozima, prehrambenim artiklima, obući i odjeći, lijekovima i drugim predmetima i robi radi pomoći članovima Društva i zbrinjavanja stradalnika i stanovništvu u ratnim i poratnim uvjetima, kao i drugim neprilikama izazvanim prirodnim nepogodama i drugim nedaćama;

22. pružanjem pravne i fizičke pomoći članovima Društva;

23. svim ostalim kojima se pridonosi ispunjenje svrhe i ostvarivanju programskih ciljeva Društva.

Članak 13.

Društvo se sastoji od podružnica/udruga i povjerenstava kao temeljnih organizacija. U okviru Društva djeluju razni oblici udruga, društava, sekcija i drugih oblika organiziranja iz okvira osnovne djelatnosti Društva. Društvo može organizirati povjerenstva sukladno ovom Statutu. Svi organizacijski oblici čine cjelinu u okviru Društva i provode odluke i smjernice nadležnih tijela Društva, a svoj rad i organiziranje temelje na ovom Statutu.

Podružnice/udruge mogu imati svojstvo pravnoga lica, kao i ostali organizacijski oblici unutar Društva. U slučaju da žele imati status pravnoga lica, moraju za svoju registraciju u nadležnom tijelu uprave dobiti suglasnost Središnje uprave.

No, podružnice/udruge mogu biti registrirane u nadležnom tijelu i preko HKD Napredak, koje ima sjedište u Sarajevu temeljem Zakona o udrugama i zakladama Federacije BiH, i time nemaju status pravnoga lica.

Članak 14.

Rad Društva je javan. Javnost se ostvaruje održavanjem otvorenih sjednica i skupova tijela upravljanja, slobodnom nazočnošću zainteresiranih na svim manifestacijama, slanjem priopćenja i izvješća medijima i na drugi način.

Iznimno, kada to odluči samo tijelo, sjednice tijela Društva održavaju se u dijelu ili u cijelosti bez prisutnosti javnosti.

Članak 15.

Iznimno predsjednik ili Središnja uprava mogu odlučiti treba li neki podatak biti držan za poslovnu tajnu ako se može zloupotrijebiti na štetu rada Društva ili javnoga ćudoređa.

IV. ODNOSI I SURADNJA S DRUGIM ORGANIZACIJAMA

Članak 16.

Društvo u svojem radu surađuje s društvenim, političkim, gospodarskim, kulturnim, znanstvenim i drugim vladinim i nevladinima organizacijama iz zemlje i inozemstva i njihovim tijelima upravljanja radi ostvarivanja svojih zadaća i ciljeva.

Članak 17.

Društvo se može učlanjivati u srodne domaće i međunarodne organizacije i asocijacije ili s njima na drugi način surađivati.

Također može ući u savez udruga. O učlanjenju Društva u neku drugu srodnu organizaciju u zemlji ili inozemstvu kao i o učlanjenu Društva u savez udruga odlučuje Skupština Društva, a na prijedlog Središnje uprave.

V. SREDSTVA

Članak 18.

Imovinu Udruge čine sva sredstva, imovina, nekretnine, potraživanja, prava i obveze, što se bilanciraju danom 31. prosinca tekuće godine.

Članak 19.

Prihode Društva sačinjavaju:

1. članarina redovitih članova;

2. dragovoljni prilozi i pokloni fizičkih i pravnih osoba;

3. prinos iz glavne zaklade;

4. prihodi od raznih priredaba Društva (zabave, koncerti, izložbe, sjela, izleti, lutrija, tombola i drugo);

5. prihodi od izdavaštva Društva (kalendari, listovi, knjige, brošure, razglednice i drugo);

6. prihodi od prometa nekretnina koje su vlasništvo Društva, poduzeća i drugih pravnih osoba čije je Društvo osnivač;

7. prihodi od kamata, dividendi, dobiti od kapitala, zakupnina, honorara, reklama i sličnih pasivnih prihoda;

8. prihodi od temeljnih organizacija i korištenja imena i prava koje ustupi Društvo;

9. prihodi iz proračuna;

10. ostali prihodi stečeni, sukladno Zakonu i Statutu.

Članak 20.

Prikupljena sredstva koriste se prema financijskom proračunu za sljedeće namjene:

1. financiranje programa kulturnih i drugih aktivnosti;

2. stipendiranje đaka i studenata;

3. materijalne troškove;

4. amortizaciju osnovnih sredstava;

5. plaće djelatnika;

6. pomoć drugim organizacijama i osobama;

7. za ostale namjene.

Dobit koju Društvo ostvari iz nesrodnih gospodarskih djelatnosti može se upotrijebiti samo za ostvarivanje ciljeva utvrđenih ovim Statutom.

Sredstvima se raspolaže na temelju odluka tijela upravljanja Društva ili naloga Predsjednika, odnosno osobe koja ga zamjenjuje, sukladno zakonskim propisima koji reguliraju financijsko poslovanje.

Društvo vodi redovitu evidenciju o financijskom i materijalnom poslovanju, sukladno pozitivnim zakonskim propisima, o čemu se brine rizničar Društva u okviru Stručne službe Središnje uprave.

Nije dopušteno izravno ili neizravno stjecati dobit ili druge materijalne koristi ostvarene iz djelatnosti Društva utemeljiteljima, članovima, članovima tijela upravljanja, odgovornim osobama, djelatnicima i donatorima.

Članak 21.

Glavna zaklada čini pričuvnu novčanu zalihu Društva. Glavnom zakladom raspolaže Skupština Društva, a u slučaju potrebe i Središnja uprava uz naknadno odobrenje Skupštine.

Glavnu zakladu sačinjavaju:

1. prilozi dobrotvora, naslijeđena i zapisana imovina;

2. nekretnine na temelju odluke Skupštine Društva i

3. ostali prihodi sukladno oznaci Središnje uprave.

Djelovanje Glavne zaklade regulira se Pravilnikom o radu što ga donosi Skupština Društva.

Članak 22.

Novac Glavne zaklade ulaže se u novčane zavode, vrijednosne papire, poduzeća, nekretnine, a prema potrebi i zaključku Skupštine, i u redovite svrhe Društva.

VI. ČLANSTVO

Članak 23.

Članstvo u Društvu je dobrovoljno, a Društvu može pristupiti svaka fizička ili pravna osoba koja pristupi Društvu na način propisan Statutom, koja prihvaća Statut, kao i ciljeve i zadatke Društva.

Osoba koja želi biti članom popunjava i potpisuje pristupnicu.

Članak 24.

Članovi Društva jesu:

1. počasni,

2. zakladnici,

3. veliki dobrotvori,

4. dobrotvori,

5. doživotni članovi,

6. redoviti članovi,

7. pogodovni članovi i

8. kolektivni članovi.

Članak 25.

1. Počasnim članom može postati onaj koji je svojim radom stekao osobite zasluge za hrvatski narod i Društvo. Počasnoga člana bira Skupština Društva na prijedlog Središnje uprave ili 10 podružnica/udruga ili skupština glavnih podružnica/udruga.

2. Članom zakladnikom postaje onaj koji u Društvu osnuje (pod svojim ili drugim imenom) stalnu zakladu u svrhe Društva iznosom što ga odredi Skupština.

3. Velikim dobrotvorom postaje onaj koji Društvu najedanput daruje ili u nasljedstvo ostavi gotovinu ili vrijednost u iznosu što ga odredi Skupština.

4. Dobrotvorom postaje onaj koji odjednom ili kroz godinu dana uplati u blagajnu Društva iznos što ga odredi Skupština Društva.

5. Doživotnim članom postaje onaj tko odjednom ili kroz godinu dana u blagajnu Društva uplati iznos što ga odredi Skupština Društva.

6. Redovitim članom postaje se upisom i unaprijed izvršenom uplatom godišnje članarine.

7. Pogodovni članovi mogu biti samo sudionici osnovnih i srednjih škola, studenti i umirovljenici čiju članarinu također određuje Skupština Društva.

8. Članom Društva može biti pravna osoba (kolektivni član), čiji je zastupnik izjednačen s redovitim članom. Odluku o prijemu kolektivnih članova u članstvo Društva donosi Središnja uprava Društva. Po odobrenju Središnje uprave pravna osoba primljena u članstvo može u svom nazivu isticati i amblem Društva, pod određenim uvjetima što se dogovore.

9. Svaki član Društva pripada jednoj podružnici/udruga Društva, u načelu po mjestu prebivališta.

10. Učlanjenjem u jednu od podružnica ili udruga (likovne, glazbene itd) postaje se redovitim članom Napretka.

Članak 26.

Prava i dužnosti redovitih članova Društva jesu:

1. da sudjeluju u radu i djelatnostima Društva;

2. da biraju i da mogu biti birani u tijela Društva;

3. da budu izvješćivani o djelovanju Društva;

4. da daju prijedloge i potiču rad Društva;

5. da daju ocjene i mišljenje o radu Društva;

6. da čuvaju čast, dostojanstvo, ugled i interese Društva;

7. da izvršavaju zadatke utvrđene Statutom i odlukama upravnih tijela Društva;

8. da plaćaju članarinu Društva.

Članak 27.

Članstvo u Društvu prestaje:

1. svojevoljnim istupom, o čemu član pismeno izvješćuje Društvo,

2. smrću,

3. brisanjem iz članstva,

4. isključenjem,

5. te u Zakonu predviđenim slučajevima.

Odbor podružnice/udruge ima pravo većinom glasova isključiti svakoga svog člana ako je svojim radom i držanjem u javnom životu radio protiv svrhe i ugleda Društva ili pak ako u Društvu unosi strančarstvo.

Isto pravo ima i Središnja uprava Društva u odnosu na bilo kojega člana Društva.

Članove iz čl. 24 od t. 1. do t. 5. isključuje Skupština Društva.

Protiv isključenja isključeni član ima pravo priziva, u roku od 30 dana, Središnjoj upravi Društva, čije je rješenje konačno.

VII. USTROJSTVO DRUŠTVA

Članak 28.

Tijela Društva:

1. Skupština,

2. Središnja uprava,

3. Poslovni odbor,

4. Predsjednik,

5. Nadzorni odbor,

6. Stegovni sud.

Nositelji dužnosti u tijelima Društva biraju se iz reda članova Društva. Trajanje mandata zastupnika u tijelima Društva počinje nakon održane Skupštine koja je između ostaloga i izborna. Mandat članova tijela upravljanja Društva traje četiri godine i može se obnavljati.

Članak 29.

Skupštinu tvore članovi Središnje uprave, Nadzornoga odbora, Stegovnoga suda i zastupnici iz aktivnih podružnica/udruga.

Ako podružnica ima do 200 redovitih članova, ima pravo na Skupštinu izaslati jednoga zastupnika, ako ima od 201 do 500 članova onda šalje dva zastupnika, a ako ima preko 501 šalje tri zastupnika.

Izborna skupština održava se svake četvrte godine.

Na svakom svom zasjedanju Skupština može razriješiti svako tijelo Društva ili zastupnika, odnosno dužnosnika u njemu, redovitim načinom ili ako se, poslije provedene rasprave, utvrdi da ne izvršavaju svoje dužnosti, rade suprotno Statutu i na štetu Društva. Zaključak o tome donosi se natpolovičnom većinom glasova nazočnih članova Skupštine, a postupak razrješenja istovjetan je postupku izbora.

Članak 30.

Skupština na svom zasjedanju:

1. donosi Pravilnik o svom radu;

2. donosi statut, izmjene i dopune statuta i druge akte određene statutom;

3. bira i razrješava, između više kandidata, predsjednika Društva tajnim ili javnim glasovanjem;

4. na prijedlog predsjednika Društva bira i razrješava dopredsjednike, između više kandidata tajnim ili javnim glasovanjem;

5. na prijedlog predsjednika Društva bira i razrješava članove Središnje uprave i Poslovnoga odbora tajnim ili javnim glasovanjem;

6. bira i razrješava članove Nadzornoga odbora i Stegovnoga suda tajnim ili javnim glasovanjem;

7. donosi godišnji plan prihoda i rashoda;

8. donosi odluke i usvaja smjernice Društva;

9. razmatra i usvaja izvješća o radu Središnje uprave, Nadzornoga odbora i Stegovnoga suda;

10. razmatra i usvaja izvješće podružnica, klubova i udruga Društva koje djeluju u okviru Društva;

11. razmatra prijedlog programa rada Središnje uprave za sljedeću godinu;

12. raspravlja i odlučuje o svim pitanjima u svezi s radom i djelovanjem Društva;

13. odlučuje o udruživanju u saveze, pripajanju, razdvajanju, transformaciji, prestanku rada i drugim statusnim promjenama Društva i udrugama Društva, a sukladno Statutu;

14. razmatra i usvaja godišnje izvješće o financijskom poslovanju.

Članak 31.

Skupština se saziva najmanje jedanput godišnje, a saziva je predsjednik Društva. Obavijesti o sazivanju Skupštine treba poslati svim članovima najmanje 15 dana prije održavanja, a u izvanrednim slučajevima barem 8 dana prije zasjedanja. Uz poziv dostavlja se i prijedlog dnevnoga reda s naznakom vremena i mjesta održavanja kao i određeni materijal.

Skupštinu na zahtjev Središnje uprave ili na zajednički zahtjev 10 podružnica/udruga izvanredno saziva predsjednik u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva.

Članak 32.

U slučajevima da se Skupština, iz objektivnih razloga, ne može sazvati a potrebe to nalažu, odluke iz njezina nadleštva donosi Središnja Uprava, odnosno Poslovni odbor Društva. Takve se odluke naknadno potvrđuju na Skupštini.

Članak 33.

Skupština punovažno odlučuje ako joj je nazočno najmanje dvije trećine članova. Skupština može pravovaljano odlučivati većinom glasova prisutnih članova i to javnim glasovanjem, ako se ne odluči drugačije, osim u slučaju mijenjanja Statuta i donošenja odluke kojom Udruga prestaje s radom.

Skupština mijenja ili dopunjuje Statut ako za to glasuju dvije trećine nazočnih skupštinara.

Odluke donesene na Skupštini potpisuje predsjednik.

Članak 34.

Skupština bira predsjednika Društva, koji je ujedno i predsjednik Središnje uprave, između kandidata koji se kandidiraju ili koji su predloženi, a izabran je onaj kandidat koji dobije većinu glasova nazočnih članova Skupštine. Ako se prijavilo više od dva kandidata, u drugi krug glasovanja idu oni kandidati koji su u prvom krugu imali najveći broj glasova, a izabran je onaj koji dobije više glasova.

Skupština bira dopredsjednike na prijedlog predsjednika Društva.

Na prijedlog izabranoga predsjednika Skupština bira ostale članove Središnje uprave ili aklamacijom, tj. izborom svih predloženih članova Središnje uprave odjedanput ili pojedinačnim glasovanjem za svakoga od pojedinih članova. Hoće li glasovanje biti tajno ili javno, određuju članovi Skupštine na sam dan održavanja Skupštine.

Ako se glasuje pojedinačno, za svakoga od predloženih kandidata za člana Središnje uprave, uključujući i dopredsjednike, izabranim se smatra onaj kandidat koji je dobio većinu glasova nazočnih članova Skupštine.

Članovi Središnje uprave, ako neki od članova dadne ostavku ili bude isključen, mogu na njegovo mjesto imenovati, tj. kooptirati drugu osobu s tim da mandat te osobe treba verificirati Skupština na prvoj sljedećoj sjednici.

Pri izboru članova Središnje uprave nužno je brinuti se da među izabranima budu zastupljena različita zanimanja i profesije.

Nadzorni odbor bira se između više kandidata. Nakon glasovanja za svakoga kandidata posebno, izabranim se smatraju oni članovi Nadzornoga odbora Društva koji su dobili većinu glasova nazočnih članova Skupštine Društva. No, članovi se mogu biti izabrani i u paketu, tj. može se predložiti ili kandidirati svih pet članova koje članovi Skupštine biraju odjedanput aklamacijom.

Stegovni sud bira se između više kandidata. Nakon glasovanja za svakoga kandidata posebno, izabranim se smatraju oni članovi Stegovnoga suda Društva, koji su dobili većinu glasova nazočnih članova Skupštine Društva. No, članovi mogu biti izabrani i u paketu, tj. može se predložiti ili kandidirati sva tri člana koje članovi Skupštine biraju odjedanput aklamacijom.

Članak 35.

Središnju upravu tvore:

1. predsjednik Društva,

2. pet dopredsjednika,

3. glavni tajnik, tajnik i rizničar,

4. članova 14 predlaže predsjednik, a bira Skupština Društva.

Članak 36.

Jedan se dopredsjednik bira između članova iz inozemstva, četiri dopredsjednika iz različitih regija Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Od 14 zastupnika osam se bira iz Sarajeva, a šest između članova izvan Sarajeva.

Članak 37.

Središnja uprava jest upravno tijelo Društva, tj. ima svojstvo Upravnoga odbora.

Članak 38.

Središnja uprava:

1. donosi Poslovnik o svome radu;

2. vodi evidenciju o brojnom stanju članova Društva u cjelini;

3. izdaje diplome Napretka pokroviteljima, počasnim članovima, zakladnicima, velikim dobrotvorima i doživotnim članovima;

4. sukladno Pravilniku dodjeljuje priznanja i nagrade pojedincima i kolektivima;

5. potiče osnutak novih podružnica/udruga i pomaže oživljavanje starih, predlaže osnutak glavne podružnice i postavlja povjerenike;

6. razmatra i donosi odluke o poticajima za osnutak i drugih oblika organizacijskih oblika iz okvira osnovne djelatnosti Društva sukladno članku 11. i 12. ovoga Statuta; određene udruge mogu imati svojstvo pravne osobe pod uvjetima utvrđenim Zakonom;

7. određuje, prema potrebi, do dva izaslanika na skupštine i sjednice podružnica/udruga, glavnih podružnica i povjereništava, kao njihovih tijela, kada izaslanici imaju ista prava kao i zastupnici na Skupštini, odnosno članovi njihovih tijela;

8. razmatra i usvaja potrebnu normativnu regulativu za rad Stručne službe;

9. ovlašćuje Poslovni odbor da može o nekim pitanjima u ime Središnje uprave donositi zaključke i odluke o čemu Poslovni odbor redovno izvješćuje Središnju upravu;

10. skrbi se o prihodima Društva, priprema i potpisuje ugovore i upravlja imovinom Društva;

11. podmiruje sve potrebe Društva prema odredbenom proračunu;

12. dijeli stipendije, konviktska mjesta i potpore temeljem natječaja, a po prijedlogu i u granicama prijedloga podružnice/udruge;

13. predlaže dnevni red za redovitu ili izvanrednu Skupštinu Društva;

14. priprema sjednice Skupštine;

15. podnosi Skupštini izvješće o svome radu i stanju čitavoga Društva;

16. predlaže plan i program rada Društva i pravi proračun financijskoga poslovanja;

17. sam, ili preko radnih tijela, koordinira aktivnosti podružnice/udruge i glavnih podružnica radi izvršavanja onih dijelova programa rada gdje je koordinacija nužna, posebice u nakladništvu, informiranju, gospodarskim djelatnostima i međunarodnim vezama;

18. bira i razrješava glavnoga tajnika i tajnika Društva;

19. provodi politiku, zaključke i druge odluke koje je donijela Skupština;

20. prema potrebi šalje izaslanika, koji ima pravo pregledati cjelokupno poslovanje podorganizacije, podružnice, organizacijske jedinice, sekcije itd.;

21. prema potrebi postavlja, otpušta i razrješava namještenike Društva;

22. razrješava odbor podružnice/udruge i glavne podružnice ili pojedine njihove dužnosnike ako oni ne vrše svoje dužnosti prema Statutu ili ako je njihov rad štetan po ugled i interese Društva; između članova imenuje povjerenika, koji vrši dužnosti Upravnoga odbora prema uputi i ovlastima Središnje uprave; Središnja je uprava dužna u roku od dva mjeseca sazvati izvanrednu Skupštinu podružnice/udruge, odnosno glavne podružnice, radi izbora novoga Upravnog odbora; ova odredba vrijedi i za povjereništvo u kojem slučaju Središnja uprava postavlja novoga povjerenika;

23. po potrebi formira stalna ili povremena radna tijela (povjerenstva, odbore i dr.);

24. upravlja imovinom Društva.

Za svoj rad neposredno odgovara Skupštini Društva.

Članak 39.

Dužnost je predsjednika da sazove najmanje četiri redovite sjednice Središnje uprave godišnje, a prvu, konstituirajući, odmah iza Skupštine.

U roku od mjesec dana predsjednik je dužan sazvati izvanrednu sjednicu Središnje uprave ako to zaključi Poslovni odbor ili ako to zatraži barem deset članova Središnje uprave.

Članak 40.

Središnja uprava može odlučivati ako je sjednici nazočno najmanje 12 njezinih članova, a odluke su punovažne ako za njih glasuje više od polovice nazočnih.

Članak 41.

Sjednice se ne mogu održati ako im nije nazočan predsjednik ili jedan ovlašteni dopredsjednik.

Članak 42.

Na sjednici Središnje uprave po potrebi i na poziv predsjednika bivaju nazočni predsjednici podružnica (udruga, sekcija, tj. organizacijskih oblika Društva) i drugi članovi, no oni nemaju pravo glasa.

Članak 43.

Poslovni odbor tvore:

1. predsjednik,

2. dopredsjednici,

3. glavni tajnik, tajnik, rizničar i

4. osam članova Središnje uprave iz Sarajeva.

Članak 44.

Poslovni odbor jest tijelo Društva koje obavlja poslove za koje ga ovlasti Središnja uprava i za svoj rad odgovara Središnjoj upravi.

Članak 45.

Predsjednik Društva dužan je svaka dva mjeseca sazvati najmanje jednu redovitu, a po potrebi i izvanrednu sjednicu Poslovnoga odbora, koju mora sazvati u roku od tri dana ako to zatraži sedam članova Odbora.

Odluke Poslovnoga odbora punovažne su samo onda kad je na sjednici nazočna natpolovična većina članova Odbora i ako za prijedlog glasuje natpolovična većina nazočnih članova.

Ako se pri glasovanju broj glasova, uključivši i predsjednikov, raspolovi, izglasano je ono za što je glasovao predsjednik. Ova odredba vrijedi i kod glasovanja članova Središnje uprave.

Sjednice se ne mogu održati ako im nije nazočan predsjednik ili jedan ovlašteni dopredsjednik.

Članak 46.

Društvo zastupa i predstavlja Predsjednik Društva.

Predsjednik

1. donosi odluke u ime Društva ako nisu u nadleštvu drugih tijela Društva;

2. saziva sjednice središnjih tijela i Skupštine, te potpisuje zapisnik s tih sjednica;

3. potpisuje sve isprave, izjave, objave i tekuću dnevnu poštu, a u njegovoj odsutnosti to čini jedan od dopredsjednika ili glavni tajnik;

4. odobrava sve isplate koje se vrše iz blagajne Društva, a koje se temelje na zaključcima središnjih tijela;

5. prethodno odobrava sve isplate koje se vrše iz blagajne Društva, a koje se temelje na odborskim ili skupštinskim odlukama i zaključcima, odnosno na njegovu ranije dobivenu pristanku;

6. naknadno odobrava sve isplate koje se vrše iz blagajne Društva, a koje se temelje na odborskim ili skupštinskim odlukama zaključcima, odnosno na njihovu ranije dobivenom pristanku, kao i sve blagajničke uplate; u potrebnim slučajevima sam određuje što je potrebno u poslovima Društva i označava od sjednice do sjednice u prijekoj potrebi izdatke kako odredi Skupština; o svemu tome dužan je izvijestiti članove Središnje uprave na prvoj sljedećoj sjednici.

Za svoj rad neposredno odgovara Skupštini Društva.

Članak 47.

Dopredsjednici zamjenjuju predsjednika Društva.

Po ovlasti predsjednika:

1. preuzimaju poslove koje im predsjednik povjeri;

2. dopredsjednici izvan Sarajeva usklađuju rad podružnica/udruga i po potrebi zastupaju Društvo;

3. brinu se o promicanju djelatnosti Društva;

4. jedan dopredsjednik iz Sarajeva obavlja dužnost koordinatora za gospodarske aktivnosti na razini Društva, a drugi dopredsjednik iz Sarajeva obavlja dužnost koordinatora za kulturne aktivnosti Društva i

5. za svoj rad neposredno odgovaraju predsjedniku i Skupštini Društva.

Članak 48.

Glavni tajnik

1. skrbi se o realizaciji odluka i zaključaka središnjih tijela, o čemu redovito informira na sjednicama ovih tijela;

2. neposredno, u suradnji s predsjednikom, sudjeluje u pripremama za održavanje sjednica i sastanaka središnjih tijela;

3. prati i pomaže rad udruga, društava i drugih organizacijskih oblika djelovanja unutar Društva;

4. po potrebi radi na izradi odgovarajućih materijala za potrebe središnjih tijela i subjekata izvan Društva;

5. po ovlasti predsjednika zastupa Društvo;

6. prima stranke i vodi razgovore, o čijim sadržajima informira predsjednika Društva;

7. zajedno s tajnikom prati rad podružnica/udruga i povjereništava i

8. brine se o izradi i provedbi službenih protokola.

Tajnik

1. brine se o radu i djelovanju udruga članica i povjerenstava;

2. pomaže u ostvarivanju odluka i zaključaka središnjih tijela;

3. u odsutnosti glavnoga tajnika preuzima njegove poslove;

4. po potrebi radi na izradi odgovarajućih materijala za središnja tijela;

5. iz oblasti svoga rada vodi korespondenciju s podružnicama/udrugama i povjerenstvima;

6. prikuplja izvješća o radu podružnica/udruga, povjerenstava, udruga, društva i drugih subjekata u okviru Društva;

7. prikuplja odgovarajuće podatke za vođenje kronike rada Društva;

8. prati i podupire sve aktivnosti u svezi s upisom i vođenjem evidencije članstva.

Rizničar

1. obavlja sve vrste poslova vođenja poslovnih knjiga;

2. daje prijedloge za kapitalna financijska ulaganja;

3. prima sve vrste računa i vodi njihovu evidenciju;

4. zadužen je za plaćanje računa i svih pristiglih obveza po nalogu predsjednika i glavnoga tajnika;

5. pravi prijedlog proračuna Središnje uprave, kao i mjesečne i godišnje proračune;

6. priprema financijska izvješća za Središnju upravu i predsjednika;

7. prati zakonske regulative u sferi financija i knjigovodstva;

8. u zakonskom roku izrađuje i podnosi tijelima državne uprave završni račun;

9. obavlja i druge poslove iz svoga djelokruga rada, a u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardima.

Glavni tajnik, tajnik i rizničar za svoj su rad neposredno odgovorni predsjedniku Društva, Poslovnom odboru, Središnjoj upravi i Skupštini Društva.

Članak 49.

Članovi Središnje uprave i Poslovnoga odbora dužni su sudjelovati na sjednicama te izvršavati povjerene im zadaće i poslove.

Ako koji član Središnje uprave ili Poslovnoga odbora, bez isprike, tri puta zaredom ne dođe na sjednicu Središnje uprave ili Poslovnoga odbora, smatra se da je istupio iz ovih tijela upravljanja Društva, što mu se ima i pismeno priopćiti.

Članak 50.

Nadzorni odbor se sastoji od pet članova koji između sebe biraju predsjednika. Predsjednik se izvješćuje o radu svake sjednici Središnje uprave i Poslovnoga odbora, kojoj ima pravo biti nazočan ili izaslati jednoga člana Nadzornoga odbora, ali samo sa savjetodavnim glasom.

Barem jedan član Nadzornoga odbora mora biti diplomirani ekonomist.

Članovi ovoga odbora ne mogu biti i članovi Središnje uprave.

Članak 51.

Nadzorni odbor

1. nadzori da se Društvom i imovinom Društva upravlja po pravilima Društva i zakonima;

2. pazi da se izvršavaju zaključci Skupštine i Središnje uprave;

3. nadzori da se rizničarsko i knjigovodstveno poslovanje Društva vodi po općim propisima knjigovodstva;

4. ispituje i provjerava financijsku i materijalnu dokumentaciju Društva;

5. pazi da se poslovanje Društva kreće na temelju proračuna kao radnoga programa;

6. traži odstranjivanje utvrđenih manjkavosti;

7. izvješćuje Skupštinu o svom radu.

O svakom se pregledu vodi posebni zapisnik, a svaki se nalaz utvrđuje pismeno s potpisom nazočnih članova Nadzornoga odbora.

Odbor ima pravo obaviti pregled u svako doba, a najmanje dvaput godišnje.

Članak 52.

Stegovni sud sastoji se od tri suca, koji između sebe biraju predsjednika.

Stegovni sud rješava sporove između članova, između članova središnjih tijela i tijela podružnice/udruge, sporove između udruga članica na zahtjev stranaka u sporu i po vlastitoj ocjeni o potrebi uključivanja u nastali spor.

Stegovni sud donosi odluke u punom sastavu većinom glasova. Žalbe na odluke Stegovnoga suda rješava Skupština Društva na prvom svom sljedećem zasjedanju.

Članak 53.

Za obavljanje stručnih i pomoćnih poslova i radnih zadataka, Središnja uprava formira Stručnu službu.

Rad i djelovanje Stručne službe regulira se Pravilnikom o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, kao i drugim normativnim propisima te Zakonom o radu.

Stručnom službom rukovodi glavni tajnik Društva.

Članak 54.

Podružnica/udruga, kao osnovni oblik organiziranja Društva, po pravilu se utemeljuje na teritorijalnom načelu: jedna općina - jedna podružnica/udruga i nosi naziv: Hrvatsko kulturno društvo Napredak, Podružnica... (naziv grada ili općine) ili samo Hrvatsko kulturno društvo Napredak (naziv grada).

Podružnica/udruga se može utemeljiti ako ima najmanje 20 redovitih članova s prebivalištem na području jedne općine.

Izvan općinskoga sjedišta podružnica/udruga se može utemeljiti uza suglasnost Središnje uprave Društva.

Članak 55.

Statut Društva jedinstven je za cijelo Društvo. Podružnice/udruge mogu ga mijenjati samo koliko je potrebno za registraciju i poslovanje u pojedinoj općini, županiji, regiji ili državi.

Na utemeljiteljskoj skupštini podružnica treba donijeti odluku kojom se obvezuje uvažavati organizacijsku strukturu unutar Društva. Sve akte koji se donose na utemeljiteljskoj Skupštini, a koji su nužni za registraciju podružnice/udruge, moraju biti sukladni ovom Statutu i drugim aktima koje donosi Društvo.

Podružnica/udruge se formira na način da Inicijativni odbor za osnivanje podružnice/udruge pošalje Pismo namjere Središnjoj upravi, s obrazloženjem osnivanja, u kojem navodi kako želi osnovati podružnicu/udrugu. Središnja uprava potom šalje odluku u kojoj daje odobrenje za daljnje korake i organiziranje podružnice/udruge i sazivanje utemeljiteljske skupštine.

Nakon održane utemeljiteljske skupštine podružnica/udruga je dužna prije procesa registracije u nadležnim državnim tijelima poslati Središnjoj upravi odluku o osnivanju, odluku kojom se obvezuje poštivati organizacijsku strukturu Društva, odluku o izboru tijela podružnice, potpisan Pravilnik o reguliranju međusobnih odnosa unutar HKD Napredak, Akt o odobrenju prava korištenje zaštićenih robnih žigova nositelja prava HKD Napredak, kao i druge akte Središnje uprave Društva. Nakon uvida akta neophodna za registriranje podružnice Središnja uprava konačno se očituje jesu li ispunjeni uvjeti za upis u registar kod nadležnoga tijela.

Sva ostala pitanja koja se tiču osnivanja i prestanka rada podružnica/udruga, te međusobnoga odnosa unutar HKD Napredak bit će detaljno regulirana posebnim Pravilnikom o reguliranju međusobnih odnosa unutar HKD Napredak, što će ih potpisati i obavezati se obje strane.

Članak 56.

One podružnice/udruge, koje su utemeljene kao pravni subjekti prije usvajanja ovoga Statuta, dužne su Središnjoj upravi najkasnije pola godine od dana usvajanja ovoga Statuta dostaviti odluku kojom se obvezuju uvažavati organizacijsku strukturu Društva i čuvati jedinstvo Društva, potpisan Pravilnik o reguliranju međusobnih odnosa unutar HKD Napredak i Akt o odobrenju prava korištenje zaštićenih robnih žigova nositelja prava HKD Napredak.

Članak 57.

Podružnice/udruge su dužne dostavljati Središnjoj upravi Društva godišnja izvješća o svom radu kao i financijska izvješća najkasnije do kraja ožujka tekuće godine, za proteklu godinu.

Članak 58.

Tijela upravljanja u podružnicama/udrugama jesu:

1. Skupština podružnica (kao najviše tijelo), Upravni odbor podružnice/udruge (kao izvršno tijelo) i Nadzorni odbor;

2. Skupštinu podružnice/udruge obično tvore svi redoviti članovi, no ako podružnica/udruga ima više od 200 članova, Upravni će odbor podružnice poslovnikom odrediti broj i način izbora zastupnika Skupštine podružnice/udruge. Član, tj. zastupnik Skupštine mora biti učlanjen u podružnicu/udrugu najmanje godinu dana prije održavanja Skupštine da bi imao pravo glasa. Pravo glasa imaju isključivo punoljetne osobe.

3. Upravni odbor podružnice tvore: predsjednik, dopredsjednik, tajnik, rizničar i 3 do 9 članova, ovisno o broju članova podružnice/udruge, a čak i više ako ima potrebe;

4. Nadzorni odbor formira se i djeluje u okviru rada podružnice/udruge sukladno odredbama članaka 50. i 51. ovoga Statuta.

Članak 59.

Skupština podružnice/udruge

1. bira i razrješava predsjednika i dopredsjednika tajnim ili javnim glasovanjem između više kandidata;

2. bira i razrješava članove Upravnoga odbora;

3. bira i razrješava Nadzorni odbor koji broji 3 ili 5 članova;

4. donosi poslovnik o svom radu;

5. donosi odluke, usvaja smjernice i daje preporuke za rad podružnice/udruge;

6. razmatra i donosi program rada za tekuću godinu i razmatra izvješće o radu za proteklu godinu;

7. donosi godišnji plan rada i financijski proračun;

8. usvaja izvješća o radu svojih tijela upravljanja, sekcija i povjerenstava;

9. dodjeljuje priznanja za članove podružnice/udruge i druge zaslužne za rad podružnice/udruge.

Skupština podružnice/udruge održava se najmanje jedanput godišnje i može biti redovita, izborna i izvanredan.

Sjednicu Skupštine podružnice saziva predsjednik Podružnice, a isto pravo ima i natpolovična većina Upravnoga odbora podružnice/udruge ili najmanje jedna polovica članstva.

Skupština podružnice/udruge mora biti sazvana najkasnije sedam dana prije održavanja Skupštine, s naznakom mjesta i vremena održavanja, prijedlogom dnevnoga reda i potrebnim materijalima.

Ako se Skupština ne održi barem jednom u dvije godine, Skupštinu može sazvati i Središnja uprava Društva.

Članak 60.

Upravni odbor, kao izvršno tijelo podružnice/udruge, odgovorno je za provedbu odluka, zaključaka i smjernica Skupštine i središnjih tijela Društva kao i Skupštine te upravnih tijela podružnice, a u sadržaju i duhu programskih načela i ovoga Statuta.

Sastaje se po potrebi, a najmanje dva puta godišnje.

Upravni odbor brine se o imovini Podružnice/udruge. Odbor vrši i sve druge poslove koji nisu naznačeni ovim Statutom, a koji nisu u nadležnosti Skupštine. Također izvršava zaključke i odluke Središnje uprave Napretka kao i Skupštine cijeloga Društva.

Upravni odbor može između dva zasjedanja Skupštine u slučaju naložene i vrlo opravdane potrebe donijeti odluku iz nadležnosti Skupštine, ali je dužan na sljedećoj Skupštini izvijestiti članove Skupštine i verificirati odluku.

Sjednici Upravnoga odbora mora bit nazočnim najmanje pola plus jedan član, a odluke donosi ako za njih glasuje većina nazočnih.

U slučaju odstupanja predsjednika, dopredsjednika, tajnika ili rizničara sa svoje dužnosti, Upravni odbor može između sebe imenovati vršitelje dužnosti. Mandat članova Upravnoga odbora traje 4 godine.

Mandat članova Upravnoga odbora može biti produžen, tj. član Upravnoga odbora može biti ponovo izabran.

Članak 61.

Upravni odbor podružnice/udruge upravlja njezinim radom i, između ostaloga:

1. prima i upisuje članove Društva u imenik članova, pobire redovitu članarinu, prihvaća sve prihode i darove navedene u članku 19. ovoga Statua, i o tome izvješćuje Središnju upravu, barem jedanput godišnje;

2. skrbi se o prihodima i rashodima podružnice/udruge;

3. organizira dobrotvorne zabave, kulturne manifestacije, predavanja i slično te dijeli publikacije Društva;

4. brine se za stipendiranje studenata;

5. šalje Središnjoj upravi izvješće o završnom računu, tj. njegovu kopiju;

6. priprema održavanje Skupštine podružnice/udruge;

7. izvješćuje o radu podružnice/udruge Skupštinu Društva;

8. imenuje zastupnike za Skupštinu Društva;

9. predlaže kandidate za tijela upravljanja Društva;

10. donosi odluku o visini članarine;

11. svoj rad organizira raznovrsnim sekcijama i drugim oblicima društvenoga okupljanja članstva;

12. imenuje povjerenike, podupire ih i nadzire;

13. predlaže Upravnom odboru Napretkova Fonda za stipendiranje kandidate za potporu i kredite učenika i studenata te mjesta u konviktu ili druge potpore te daje preporuke studentima prilikom natječaja za stipendije;

14. djeluje prema poslovniku koji sam donese;

15. prati rad sekcija i povjerenstava podružnica/udruga.

Članak 62.

Predsjednik podružnice/udruge

1. predstavlja i zastupa podružnicu/udrugu;

2. saziva sjednice Skupštine podružnice/udruge i sjednicu Upravnoga odbora podružnice/udruge i predsjedava im;

3. potpisuje sve odluke, izjave, objave, financijske dokumente i dnevnu poštu, a u njegovoj odsutnosti to čini dopredsjednik ili tajnik podružnice/udruge;

4. donosi odluke koje nisu u nadleštvu drugih tijela podružnice i o tome informira Upravni odbor;

5. o svom radu izvješćuje Skupštinu i Upravi odbor i

6. potpisuje zapisnike.

Za svoj rad odgovara Skupštini podružnice, Upravnom odboru, Središnjoj upravi i Skupštini Društva.

Članak 63.

Dopredsjednik podružnice/udruge zamjenjuje predsjednika podružnice kad ga ovaj ovlasti ili kad je predsjednik pravno ili fizički spriječen u obavljanju svoje dužnosti.

Za svoj rad odgovara Skupštini i predsjedniku podružnice/udruge.

Članak 64.

Tajnik podružnice/udruge obavlja administrativne poslove podružnice/udruge i vodi zapisnik sjednica. Sastavlja dopise podružnice, isprave, objave i potvrde i potpisuje ih zajedno s predsjednikom, te skrbi se o pismohranu podružnice. Brine se o izvršenju odluka i zaključaka Skupštine i Upravnoga odbora podružnice.

Za svoj rad odgovara Skupštini, Upravnom odboru i predsjedniku podružnice/udruge.

Članak 65.

Rizničar podružnice/udruge prikuplja prihode podružnice/udruge, isplaćuje i obavlja druge poslove u vezi s financijskim poslovanjem sukladno važećim propisima te zakonskim i programskim dokumentima.

Za svoj rad odgovara Skupštini i predsjedniku podružnice.

Članak 66.

Članovi Upravnoga odbora podružnice/udruge dužni su aktivno sudjelovati na sjednicama Upravnoga odbora i svugdje općenito promicati zadaću i svrhu Društva.

Po potrebi sudjeluju u radu povjerenstava, odbora i drugih organizacijskih oblika djelovanja podružnica/udruge.

Članak 67.

Svaka podružnica/udruga upravlja svojom imovinom, s tim da ne može vršiti bilo kakva raspolaganja ili njezina opterećenja bez suglasnosti Središnje uprave. Ovo praktično znači da niti jedna podružnica/udruga ne može prodati ili pokloniti svoju imovinu, niti je staviti pod hipoteku ili na bilo koji drugi način opteretiti bez suglasnosti od Središnje uprave. Ova suglasnost mora biti u pisanoj formi, te se u nedostatku pisane forme smatra da ona nije niti dana.

Članak 68.

Podružnica/udruga prestaje s radom ili se privremeno gasi odlukom najmanje dvije trećine članova Skupštine. U ovom slučaju sva pokretna i nepokretna imovina podružnice/udruge predaje se na korištenje i čuvanje HKD Napredak, tj. Središnjoj upravi, dok se ne steknu uvjeti za ponovo osnivanje podružnice.

Članak 69.

Glavna podružnica osniva se odlukom Skupštine Društva. Status Glavne podružnice daje se onoj podružnici/udrugi koja ima iznimno dobre rezultate rada, veliki broj aktivnih sekcija i članova te ima povijesno značenje za Društvo.

One su određene i zemljopisno, teritorijalno, tako da u jednoj regiji može samo jedna podružnica/udruga nositi status glavne podružnice.

Glavne podružnice ujedno koordiniraju rad podružnica/udruga koje su na području njihove regije, županije, provincije itd.

Glavna podružnica može izgubiti status glavne ako više ne ostvaruje dobre rezultate rada i ne izvršava svoje zadatke, a odluku o tome donosi Skupština Društva.

Članak 70.

Podružnica/udruga i cijelo Društvo uz predsjednika mogu imati i počasnoga predsjednika, a ovaj se vid priznanja daje osobi koja je bila predsjednik podružnice ili Društva dugi niz godina te koja je tijekom obavljana dužnosti ostvarila značajne rezultate. No, počasni predsjednik može biti i bilo koja druga osoba za koju Skupština podružnice/udruge ili Skupština Društva odluči da zavređuje dobiti ovo priznanje, tj. naslov.

Članak 71.

Povjerenici Gdje nema uvjeta za osnutak podružnice/udruge, zbog manjeg broja članova, Središnja uprava će postaviti povjerenika, koji će raditi na postizanju uvjeta za osnutak podružnice/udruge.

Povjerenik se imenuje i u slučaju da je neka podružnica/udruga prestala funkcionirati ili djelovati, radi stvaranja uvjeta za ponovni početak rada.

Do tada će članstvo, sukladno mogućnostima, ostvarivati svoja prava i dužnosti u najbližoj podružnici/udruzi.

IX. PRESTANAK ILI SPAJANJE DRUŠTVA

Članak 72.

Društvo prestaje s radom na temelju pravomoćne odluke nadležnoga tijela, kao i odlukom Skupštine, donesenom više od četiri petine glasova članova koji čine Skupštinu.

Članak 73.

Društvo se pripaja, razdvaja, transformira odlukom Skupštine Društva, donesenom s više od dvije trećine glasova članova koji čine Skupštinu.

Članak 74.

U slučaju prestanka rada Društva Skupština će odrediti likvidatora koji će provesti sve potrebne aktivnosti na pravovaljanom gašenju Društva.

Članak 75.

U slučaju prestanka rada Društva, njegova će se imovina povjeriti na pohranu i čuvanje biskupskim ordinarijatima prema mjestu, gdje se ona nalaze i to dok se ne steknu uvjeti za ponovno djelovanje Društva.

Evidenciju o svoj ovoj imovini vodit će Nadbiskupski ordinarijat vrhbosanski u Sarajevu.

X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 76.

Organizacija, tj. podružnice/udruge Društva u inozemstvu ustrojit će se i djelovati sukladno ovom Statutu, vodeći računa o uvjetima i zakonskim propisima matične zemlje.

Ako dođe do promjene zakonskih propisa u državi u kojoj organizacija Društva djeluje, koji su protivni odredbama ovoga Statuta, Središnja uprava dužna je u najkraćem roku donijeti odluku koja je obvezujuća za tu organizaciju, kojom će zaštiti ime, imovinu i programske ciljeve i interese Društva.

U slučaju kada se vrše izmjene i dopune Statuta, Skupština ili Središnja uprava formira povjerenstvo za izradu nacrta izmjena i dopuna Statuta. Nacrt se upućuje u javnu raspravu u sve dijelove Društva. Nakon obavljene rasprave, uz uvažavanje eventualnih amandmana, nacrt se dostavlja Središnjoj upravi koja u formi prijedlog izmjena i dopuna šalje Skupštini na usvajanje.

Opći akti Društva, kao i potrebite izmjene i dopune, donose se na način kao i za donošenje Statuta, izuzev potrebe organiziranja javne rasprave.

Članak 77.

Za tumačenje Statuta mjerodavna je Središnja uprava Društva.

Članak 78.

Usvajanjem i registracijom ovoga Statuta prestaje važiti Statut HKD Napredak od 19. studenoga 2000. kao i izmjene i dopune Statuta od 5. travnja 2003.

Jedino su na snazi točke 29. i 30. Statuta iz 2003. god., koje govore o broju članova Središnje uprave.

Točke 34. i 35. ovoga Statuta stupaju na snagu onda kada bude održana sljedeća izborna Skupština HKD Napredak.

Članak 79.

Ovaj Statut stupa na snagu danom registracije kod nadležnoga tijela.

U Sarajevu, 30. lipnja 2007.

Predsjednik

prof. dr. Franjo Topić