Kulturno prosvjetni rad

Kulturno prosvjetni rad je bio druga temeljna svrha Napretka. U njenom ostvarenju veoma važnu ulogu igrala je pisana riječ.

Napredak je bio poznat po svojim redovitim izdanjima. Krajem 1906. godine izdan je “Kalendar Napredak za 1907. godinu”. Ovo izdanje postat će redovito i izlaziti će narednih 10. godina. Zatim nakon pauze (zbog I. svjetskog rata) nastavit će redovito izlaziti od 1922. sve do 1948. godine.

Izdavanje društvenog glasila “Napredak” započeto je 1921. godine. Izlazio je redovito, mjesečno (s pauzom od 1923. do 1925. godine), sve do 1943. godine.

Od društvene godine 1934./1935. povećan je broj redovitih društvenih izdanja. Izdane su “Napretkova božićna knjiga” i “Napretkova uskrsna knjiga” namijenjene za šire slojeve čitateljstva, a redovito su izlazile sve do 1941. godine.

Pored redovitih izdanja Napredak je, do ukidanja, realizirao i druge nakladničke projekte kao što su: Zidni kalendar (1904./1905), koji je članovima podijeljen besplatno, “Spomenica fra Grge Martića” (1905.), Kalendar, s društvenim pravilima i kratkim uvodom (1906.), Kalendar “Martić” (1907./1908.), knjiga “Grof Petar Zrinski i knez Krsto Frankopan” u formi narodne pjesme (1925./1926.), brošura “Slavenski apostoli Ciril i Metod” (1926./1927.), knjiga pjesama o narodnom junaku Mijatu Tomiću (1930./1931.), knjiga “Plodovi najslađi…” (1938./1939.), knjiga “Povijest Bosne i Hercegovine do 1463.” (1942.).

Nakon obnove Napredak nastavlja tradiciju “kalendara” i izdaje ga redovito od 1991. godine pod nazivom “Hrvatski narodni godišnjak - Napredak”. Već 1992. godine izdaje se prvo mjesečno glasilo - “Hrvatski glasnik” Tuzla. Od siječnja 1994. godine Središnja uprava počinje izdavati list “Stećak”, a ubrzo nakon toga podružnica Vareš počinje izdavati list “Bobovac”. Ova tri lista redovito su izlazila do danas. Pored toga, Napretkove podružnice Zenica, Kreševo, Usora, Novi Travnik i druge pokretale su redovita glasila, koja su izlazila s prekidima zbog nedostatka sredstava. Izdavačkom djelatnošću bavi se i Središnjica i podružnice tako da je Napredak, od obnove, bio nakladnik ili sunakladnik 203 knjige.

Pored toga, u Napretku se uviđa značaj suvremenih medija pa je od 11.4.1993. godine pokrenuta radiopostaja “Vrhbosna”, a od 1999. godine radiopostaja “Bobovac” Vareš, koje neprekidno emitiraju svoj program. Od 2001. godine Napredak ima svoju web stranicu koja se redovito unapređuje i dopunjava.

Napretkova knjižnica je otvorena 1. srpnja 1928. godine. Radila je sve do ukidanja Napretka 1949. godine (s prekidom 1945.). Evidentirano je da je knjižnica 1943. godine imala 26.255 knjiga. Do te godine pročitane su 250.264 knjige. Nakon ukidanja Napretka knjige su sklonjene u gradsku biblioteku. U kolovozu 1992. godine Napredak je organizirao akciju spašavanja knjiga iz granatirane i zapaljene Vijećnice. Knjige se danas nalaze u prostoru stare knjižnice u Napretkovoj palači, pa Napredak nastoji ponovo aktivirati knjižnicu do konca 2002. godine.

U sporazumu sa “Seljačkom slogom” i klubom “ABC”, od društvene godine 1937./1938. Napredak intenzivira aktivnost na suzbijanju nepismenosti. Akcija je trajala sve do 1940./1941. Za četiri godine rada preko 100.000 osoba naučilo je čitati i pisati. Prvi Napretkov tečaj za seljake održan je u od 3. do 5. siječnja 1936. godine u Napretkovu konviktu “Kralj Tomislav” u Sarajevu. Tečajevi su održani i u naredne dvije godine u Sarajevu, Mostaru i Banjoj Luci. Svrha ovih tečajeva bila je odgoj prosvjetnog kadra iz redova samog seljaštva.

Napretkov statistički odsjek formiran je u društvenoj godini 1931./ 1932. Posvetio je posebnu pažnju prikupljanju statističkog materijala s područja demografije katoličkog življa u BiH. Iste godine pokrenuta je akcija oko formiranja Napretkove kulturno-historijske zbirke. U ovu zbirku prikupljana su historijska dokumenta, historijska književna djela i časopisi, rukopisi hrvatskih književnika, narodne rukotvorine, slike itd. Procjenjuje se da je u zbirku bilo prikupljeno preko 2.500 predmeta.

Napretkova kulturno-historijska zbirka danas se nalazi u Arhivu BiH, ali za sada nije poznato da li je u cijelosti sačuvana.

Praksa podupiranja hrvatskih prosvjetnih ustanova počela je od društvene godine 1920./1921. Napredak je pomagao “Hrvatskog radišu”, škole sestara milosrdnica, širom Bosne i Hercegovine, Zavod Betlehem u Sarajevu, HPD “Trebević”, “Hrvatsku glazbu”, “Crveni križ” i “Hrvatsku ženu”. Visina pomoći ovisila je o raspoloživim sredstvima u pojedinim godinama.

Kulturno-prosvjetno djelovanje nakon obnove se odvijalo uglavnom preko udruga koje su utemeljene u okviru Napretka. Udruge su osnivane ovim redom: Hrvatsko zdravstveno udruženje (31.10.1992.), Hrvatska gospodarska zbornica (28.11.1992.), Hrvatsko glazbeno udruženje (12.12. 1992.), Udruženje novinara (18.12. 1992.), Udruženje kazališnih, filmskih i RTV radnika (22.12.1992.), Udruženje odgojnih, obrazovanih i znanstvenih djelatnika (lipanj 1993.), Hrvatsko društvo za znanost i umjetnost (18.12. 1993.), Udruga likovnih umjetnika i gra-ditelja (28.2.1994.), Udruga pravnika (5.11.1994.).

Prve glazbene priredbe koje su vezane za Napredak organizirane su na Napretkovim zabavama, putem kojih se željelo priuštiti članstvu zadovoljstvo druženja uz kvalitetan zabavni program, a ujedno ostvariti prihode koji će pomoći realizaciji Napretkovih temeljnih zadaća. Redovito je nastupalo HPD “Trebević” i najbolji glazbenici Sarajeva. Međutim, za Sarajevo koje u to vrijeme nije imalo niti operu niti filharmoniju, najvredniji na ovim zabavama bila su gostovanja zagrebačkih opernih pjevača, prvaka hrvatske opere. U društvenoj godini 1924./1925. Napredak je utemeljio “Hrvatsku glazbu”, a 1934./1935. Napretkovu filharmoniju koja je prvi put nastupila koncertom u kinu “Imperijal” 30.11. 1935. godine. U Sarajevu su u društvenoj godini 1926./1927. osnovani “Napretkov srednjoškolski omladinski zbor” i “Zbor konviktskih pitomaca”.

Hrvatsko pjevačko društvo “Trebević” starije je od Napretka (utemeljeno 1894. godine) i od utemeljenja do kraja II. svjetskog rata djelovalo je kao samostalno društvo. Ipak rad ova dva društva kroz dugu povijest se ispreplitao. Nakon obnove Napretka obnovljen je 1991. godine Zbor “Trebević” i to u okviru Napretka.

Nakon obnove Napredak je organizirao 436 različitih glazbenih manifestacija .

U razdoblju do ukidanja Napredak se nije organizirano bavio likovnom umjetnošću, ali je društvo uviđalo njen značaj. To potvrđuje činjenica da je Napredak stipendirao sve koji su se željeli školovati na likovnim akademijama. Tako su iz redova Napretkovih stipendista izrasla tri poznata slikara: Gabrijel Jurkić, Karlo Mijić i Ismet Mujezinović. Napredak nije imao posebnu likovnu sekciju. Zabilježeno je da je prva izložba slika u Napretkovoj palači organizirana 1926. godine. Priredili su je slikari - Napretkovi stipendisti. Nakon obnove, veliki broj likovnih umjetnika priključio se Napretku, tako da je utemeljena i posebna udruga. U organizaciji Napretka i likovne udruge organizirano je 279 izložaba.

Nakon obnove Napredak osniva i sportske klubove. U sastavu Napretka djeluje N.K. “SAŠK-Napredak” Sarajevo - I. liga BiH (osnovan 17.12. 1994.), pet šahovskih klubova: ŠK “Napredak” Sarajevo - I. liga BiH (osnovan 6.8.1994.), ŠK “Napredak” Zenica (I. liga H-B), ŠK “Napredak” Bugojno (I. liga H-B), ŠK “Napredak” Prozor (I. liga H-B) i ŠK “Napredak” Vareš (II. liga H-B), Sportsko društvo “Napredak” (os-novano 3.9.1996.) i HPD “Bjelašnica 1923” (osnovano 12.12.1998.). Do 1996. godine, aktivno su djelovali Judo klub “Napredak” (osnovan 18.3.1995.) i Autoklub “Napredak” (osnovan 8.5.1995.).

Humanitarne aktivnosti Napretka vezane su uglavnom za ratne i poslijeratne godine. Napredak je u 100. godina postojanja bio svjedok i sudionik tri krvava rata. Nakon završetka I. svjetskog rata Napredak je pomogao obitelji koje su nastradale u ratu, te je imao posebnu zakladu za ratnu siročad. Bio je organizator slanja djece siromašnih roditelja iz Hercegovine na prehranu u Slavoniju (1917. i 1936. godine), pomagao siromašnu školsku djecu i organizirao pučke kuhinje (1927./1928.). U II. svjetskom ratu, 1943. godine u Napretku je osnovan Odsjek za podizanje postradalih krajeva. Rat 1992. godine učinio je da humanitarni rad postane jedna od osnovnih djelatnosti obnovljenog Napretka. U razdoblju od 1992. do 1996. godine, samo u Sarajevu, Napredak je podijelio preko 488 tona humanitarne pomoći, a zajedno s Vrhbosanskom katoličkom bogoslovijom, osigurao preko 403.000 toplih obroka.