POVIJEST HKD “NAPREDAK”

Od početaka do danas

Potreba i ideja kod bosanskohercegovačkih Hrvata za utemeljenjem društva koje će pomagati i poticati obrazovanje hrvatskog puka, te općenito promicati hrvatsku kulturnu baštinu i novo kulturno stvaralaštvo javila se kao rezultat društvenih, političkih i gospodarskih promjena u Bosni i Hercegovini krajem XIX. i početkom XX. stoljeća, vezanih za dolazak austrougarske uprave na ove prostore. Ideje o utemeljenju društva takve naravi pojavile su se i dozrijevale gotovo istodobno u Mostaru i u Sarajevu.

Nakon prvih inicijativa i dugotrajnih priprema u Mostaru je 14. rujna 1902. godine održana utemeljiteljska skupština “Hrvatskog potpornog društva za siromašne đake i naučnike”. Nešto kasnije, 11. studenog 1902. godine u Sarajevu je održana utemeljiteljska sjednica “Hrvatskog društva za namještanje djece na zanate i u trgovinu”.

Svrha ovih društava bila je jasna iz samih njihovih naziva. Sarajevsko društvo mijenja naziv na glavnoj konstituirajućoj sjednici 10. rujna 1904. godine, na taj način što je dosadašnjem imenu dodan i naziv “Napredak”, ali se svrha društva ne mijenja. Na glavnoj skupštini održanoj 19. studenog 1905. godine sarajevsko društvo je izmijenilo Pravila u smislu da ubuduće pomaže i đake. Promijenjen je i naziv društva u “Hrvatsko društvo Napredak za potpomaganje naučnika i đaka Hrvata - katolika”. Na taj način misije mostarskog i sarajevskog društva postale su iste.

Nakon višegodišnjeg pregovaranja o ujedinjenju ova dva društva, do fuzije dolazi službeno na III. glavnoj skupštini “Napretka” održanoj 9. lipnja 1907. godine.

Od 1914. godine naziv društva je promijenjen u Hrvatsko prosvjetno kulturno društvo “Napredak”. Naziv društva ponovo se mijenja na Godišnjoj skupštini 29. lipnja 1922. godine u Hrvatsko kulturno društvo “Napredak”. U izmijenjenim Pravilima svrha društva je definirana nešto uopćenije: kulturno jačanje hrvatskoga naroda.

Ovakva misija zadržana je sve do 1945. godine. U tijeku I. svjetskog rata (naročito od 1915. do 1918. godine) i II. svjetskog rata (posebice od 1943. do 1945. godine) Društvo je značajno smanjilo svoju aktivnost, iako se uprava sastajala, a postojao je i dio podružnica.

Kraj II. svjetskog rata za Napredak donosi posve novu situaciju. Vlasti Titove Jugoslavije uspostavljaju novi ideološki sustav, nastojeći ovladati svim društvenim dimenzijama, koristeći u tome i zatečena kulturno prosvjetna društva. Napredak je formalno obnovljen na Glavnoj skupštini 28. i 29. listopada 1945. godine. Zadržano je i ime i način unutarnje organizacije, ali se suštinski promijenila svrha i ciljevi društva. Djelovanje društva bilo je najviše usmjereno na iskorjenjivanje nepismenosti, a osnovna svrha - pomaganje đacima, praktično je napuštena. O promicanju hrvatske kulture nije se moglo ni pomišljati, pošto su se sve kulturne aktivnosti realizirale kroz dirigiranu suradnju s druga dva nacionalna društva u okviru Saveza kulturno prosvjetnih društava. I takvo suženo djelovanje nije odgovaralo tadašnjoj vlasti, pa s 1.4.1949. dolazi do njegova ukidanja, pod izgovorom kako nema članstva i ne može se održati skupština, koja bi dala legalitet upravi. Prestao je rad Središnjice, svih podružnica i povjereništava i drugih organizacija, koje su djelovale u okviru Napretka (Zadruga, knjižnica, knjižara…), dok pokretna i nepokretna imovina i sva prava i obveze Hrvatskog kulturnog društva “Napredak” prelaze s 1. travnjem 1949. godine na Savez kulturno-prosvjetnih društava.

Obnova Napretka se događala u okviru i u ozračju silaska s povijesne pozornice totalitarnog komunističkog sustava koji je i prekinuo njegov rad. Obnoviteljska skupština održana je 29. rujna 1990. u Sarajevu. Usvojen je Statut kojim je definirano da je svrha obnovljenog Napretka: kulturno i prosvjetno djelovanje, ekonomsko jačanje i socijalno podizanje hrvatskog naroda.