Subotica, 2.11.2009.

Nakon predstavljanja knjiga u Beogradu i Zemunu, književni dvojac Matić i Antičić zaputilii su se u Suboticu. Usput su svratili u rodni mjesto bana Jelačića Petrovaradin okrijepili se dobro i pošteno kod Osam tamburaša na domak legendarnog sata u neumrloj ljepoti monumentalnog zdanja staroga hrvatskog grada Varadina.I to sun nam oteli. Put do Subotice vodio je kroz nepreglednu bogatu ravnicu, koju na jednom dijelu presjeca duga i bogata Fruška gora prekrivena plodnim njivama, vinogradima i voćnjacima.

Zastupnik u Skupštini autonomne pokrajine Vojvodine, čelnik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, profesor Dujo Runje, organizirao je preko Hrvatske akademske zajednice u Subotici, predstavljanje Matićeve Kamene knjige i Antičićeve drame Kardinal frontova. O Stepincu nadahnuto je govoro monsinjor Andrija Kopilović,a o Matićevoj professor Runje. Kopilović je biranim riječima predstavio Antičićevu knjigu,a bilo ga je dirljivo slušati kad je otvorio skrinju uspomena na pokojnog blaženika i mučenika Stepinca, kojeg je poznanavao i imao s njim nekoliko susreta dok se spremao za svećenika. Runje je pak naglasio važnost Matićeve poetske priče o našim precima, koji nam ostaviše zapise, poruke slova hrvatskog jezika na kamene o sebi i milenijskoj opstojnosti u Lijepoj našoj Hrvatskoj i Dragoj našoj Bosni i Hercegovini. Priča je to od davnina, stara više od dvije tisuće godina.

U prepunoj dvorani Katoličkog centra u Subotici, predstavljanju Antičićeve i Matićeve knjige nazočila je konzulica u Subotici Vesna Njikoš, dogradonačelnik Subotice Pero Horvatoski i priličan broj svećenika i časnih sestra. Nisam znao da ih toliko ima u Subotici, kao što nisam znao da je Subotica tako lijep grad u kojem živi značajan broj Hrvata katolika.

Poslije predstavljanja na domjenku, nekolicina Hrvata, koji su angažirani politički u borbi za prava hrvatske manjine u Vojvodini, izrazili su želju da se osnuje ogranak Napretka u Subotici. I ne samo u Subotici. To se dade učiniti i u Zemunu. Jer su don Jozo Duspara i neki njegovi jako aktivni župljani voljni da Napredak zaživi u ovom negdar hrvatkom gradu. Nakon Subotice književni dvojac kreće preko granice, u lijepu našu tuđinu. (am)